I OSNOVNE ODREDBE

Predmet zakona
Član 1.

(1) Porez na dohodak plaćaju, u skladu sa odredbama ovog zakona, fizička lica koja ostvaruju dohodak.

(2) Oporezivanje dohotka fizičkih lica uređuje se isključivo ovim zakonom.

(3) Poreska oslobađanja i olakšice mogu se uvoditi samo ovim zakonom.

Predmet oporezivanja
Član 2.

(1) Dohodak fizičkih lica je zbir oporezivih prihoda ostvarenih u poreskoj godini.

(2) Porez na dohodak fizičkih lica plaća se na neto prihode iz svih izvora, izuzev prihoda koji su oslobođeni ovim zakonom.

(3) Neto prihod predstavlja razliku između ukupnog prihoda, koji je po nekom od osnova iz člana 3. ovog zakona ostvarilo fizičko lice, i troškova koje je imalo pri njegovom ostvarivanju i očuvanju.

(4) Troškovi iz stava 3. ovog člana odbijaju se za svaku vrstu prihoda posebno.

Prihodi koji podliježu oporezivanju
Član 3.

(1) Porez na dohodak fizičkih lica obračunava se i plaća na slijedeće vrste prihoda:
a) lična primanja;
b) prihode od samostalne djelatnosti;
v) prihode od autorskih prava, prava srodnih autorskom pravu i prava industrijske svojine;
g) prihode od kapitala propisane ovim zakonom i
d) kapitalne dobitke.

(2) Prihodi iz stava 1. ovog člana oporezuju se bilo da su ostvareni u novcu, u naturi, činjenjem ili na drugi način.

Poreska stopa
Član 4.

(1) Godišnji dohodak do iznosa kojeg čini dvanaest najnižih plata utvrđenih Opštim kolektivnim ugovorom, se ne oporezuje.

(2) Na godišnji dohodak preko iznosa iz stava 1. ovog člana do iznosa od četiri prosječne godišnje neto plate u prethodnoj godini, prema podacima nadležnog organa za statistiku u Republici Srpskoj, primjenjuje se poreska stopa od 10 %.

(3) Na godišnji dohodak iznad iznosa iz stava 2. ovog člana primjenjuje se poreska stopa od 15 %.

II PORESKI OBVEZNIK

Poreski obveznik
Član 5.

(1) Poreski obveznik je fizičko lice koje po odredbama ovog zakona ostvaruje oporezivi dohodak (u daljem tekstu: obveznik).

(2) Obveznik poreza na dohodak je rezident Republike Srpske (u daljem tekstu: rezident), za dohodak ostvaren u Republici Srpskoj, drugom entitetu, Brčko Distriktu ili drugoj državi.

(3) Rezident, u smislu ovog zakona, jeste fizičko lice koje:
a) na teritoriji Republike Srpske ima prebivalište;
b) na teritoriji Republike Srpske, neprekidno ili sa prekidima, boravi 183 ili više dana u periodu od 12 mjeseci koji počinje ili se završava u odnosnoj kalendarskoj godini.

(4) Obveznik poreza na dohodak je i nerezident Republike Srpske (u daljem tekstu: nerezident), za dohodak ostvaren u Republici Srpskoj.

(5) Nerezident, u smislu ovog zakona, jeste fizičko lice koje ima prebivalište na teritoriji drugog entiteta, distrikta ili države.

III PORESKA OSNOVICA

Poreska osnovica
Član 6.

Osnovica za obračun poreza je svaki neto prihod iz člana 3. ovog zakona, koji se pojedinačno utvrđuje za svaku vrstu prihoda.

IV PORESKA OSLOBAĐANjA

Prihodi koji su oslobođeni poreza
Član 7.

(1) Porez na lična primanja ne plaća se na:
a) otpremnine kod odlaska u penziju,
b) otpremnine kod otpuštanja sa posla,
v) naknadu iz zdravstvenog osiguranja, osim naknada plate,
g) naknade za troškove sahrane, pomoć za gubitke nastale kao posljedica elementarnih nepogoda i pomoći po osnovu ozljeda i bolesti koje isplaćuje poslodavac za zaposlenog ili člana njegove porodice isplaćene do visine utvrđene po posebnim propisima,

d) smještaj koji poslodavac osigurava zaposlenom na mjestu gdje se obavlja djelatnost ako je neophodno da zaposleni koristi smještaj radi obavljanja radnog zadatka,

đ) smještaj i plaćanje troškova smještaja osiguranog za javne službenike, zaposlene u diplomatskim i konzularnim predstavništvima u inostranstvu, službenike odbrane, javnog reda i bezbjednosti u skladu sa propisima,

e) naknade za prevoz na posao i sa posla isplaćene do visine po posebnim propisima,

ž) naknade putnih troškova i dnevnica u svrhu poslovnih putovanja ili privremenog obavljanja radnih zadataka isplaćene do visine po posebnim propisima,

z) naknade za priznavanja troškova preseljenja u svrhu promjene mjesta zaposlenja isplaćene do visine po posebnim propisima,

i) pokloni koje daju poslodavci za djecu zaposlenih povodom praznika do iznosa od 30% prosječne plate u Republici Srpskoj za taj mjesec.

(2) Porez na dohodak ne plaća se na:
a) penzije;
b) primanja po osnovu prava utvrđenih propisima iz oblasti boračko - invalidske zaštite i zaštite civilnih žrtava rata;
v) primanja po osnovu dječijeg i materinskog dodatka i novčane pomoći za opremu novorođene djece;
g) primanja po osnovu stipendija do 75% prosječne mjesečne neto plate po zaposlenom u Republici Srpskoj prema posljednjem objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike (u daljem tekstu: prosječna mjesečna neto plata);
d) naknadu za vrijeme nezaposlenosti;
đ) primanja po osnovu materijalnog obezbjeđenja u skladu sa zakonom;
e) primanja po osnovu organizovane socijalne i humanitarne pomoći;
ž) isplatu osiguranih suma osiguranja imovine i lica, konačnu isplatu osiguranja životne štednje, kao i isplata osiguranih suma osiguranja lica kojima se nadoknađuje pretrpljena šteta, izuzev isplata osiguranja za izmaklu korist ili dobit;
z) naknadu stvarne materijalne i nematerijalne štete;
i) naknadu za tuđu pomoć i njegu i naknada za tjelesno oštećenje;
j) prihode od prodaje imovine koja je korišćena u lične svrhe;

k) prihode po osnovu kamate na štednju u bankama, štedionicama, i štedno-kreditnim zadrugama, bankovnim računima (žiro-račun, devizni računi, i dr.) i kamate na državne obveznice i dividende;
l) premije, subvencije i regres iz Budžeta Republike Srpske, kao i PDV nadoknade u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatnu vrijednost, koje se isplaćuju na poseban namjenski račun otvoren kod poslovne banke obveznicima poreza na prihod od poljoprivrede i šumarstva.

Fizička lica koja su oslobođena od plaćanja poreza
Član 8.

Obaveze plaćanja poreza na lična primanja ostvarena za rad u stranim diplomatskim i konzularnim predstavništvima ili međunarodnim organizacijama, odnosno kod predstavnika ili službenika takvih predstavništava ili organizacija, oslobođeni su:
a) šefovi stranih diplomatskih misija akreditovani u Republici Srpskoj, osoblje stranih diplomatskih misija u Republici Srpskoj, kao i članovi njihovih domaćinstava, ukoliko ti članovi domaćinstava nisu državljani ili rezidenti Republike Srpske;
b) šefovi stranih konzulata u Republici Srpskoj i konzularni funkcioneri ovlašćeni da obavljaju konzularne funkcije, kao i članovi njihovih domaćinstava, ukoliko ti članovi nisu državljani ili rezidenti Republike Srpske;
v) funkcioneri i stručnjaci programa za tehničku pomoć Organizacije ujedinjenih nacija i njenih specijalizovanih agencija, ukoliko nisu državljani ili rezidenti Republike Srpske;
g) zaposleni u stranim diplomatskim ili konzularnim predstavništvima i međunarodnim organizacijama, kao i kod lica iz ovog člana, ukoliko nije državljanin ili rezidenta Republike Srpske;
d) počasni konzuli stranih država, za primanja isplaćena od države koja ih je imenovala za obavljanje funkcije počasnog konzula;
đ) fizička lica u drugim organizacijama izuzeta po osnovu bilateralnih sporazuma zaključenih između Bosne i Hercegovine i drugih zemalja, ukoliko nisu državljani ili rezidenti Republike Srpske.

Umanjenje poreske osnovice
Član 9.

(1) Poreska osnovica iz člana 6. umanjuje se za:
a) 20% neoporezivog dijela dohotka iz člana 4. stav 1. po svakom izdržavanom članu uže porodice,
b) iznos kamate plaćene na stambene kredite.

(2) Izdržavanim članovima uže porodice iz stava 1. ovog člana smatraju se bračni drug, djeca i roditelji poreskog obveznika koji, u smislu ovog zakona, ne ostvaruju dohodak i čiji dohodak i drugi prihodi koji se u smislu ovog zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos iz člana 4. stav 1. Ako više lica izdržava člana ili članove uže porodice, lični odbitak za ta lica ravnomjerno se raspoređuje na sva lica koja te članove izdržavaju, osim ako se ne dogovore drugačije.

(3) Pod kamatom iz stava 1. tačka b. podrazumjeva se kamata plaćena u poreskoj godini na stambene kredite koje je poreski obveznik uzeo u cilju rješavanja svog stambenog problema i to za jednu i jedinu nekretninu.

(4) Umanjenje poreske osnovice iz stava 1. ovog člana ostvaruje se na osnovu rješenja Poreske uprave.

V PRIHODI PO OSNOVU LIČNIH PRIMANjA

Lična primanja
Član 10.

(1) Lična primanja na koja se plaća porez na dohodak su neto plata i svi novčani i nenovčani prihodi, naknade i koristi koje poreski obveznik ostvari po bilo kom osnovu, ukoliko ovim zakonom nisu oslobođeni ili drugačije oporezovani.

(2) Ličnim primanjima na koja se plaća porez smatraju se i :
a) naknade isplaćene za obavljeni posao po nalogu ili zahtjevu poslodavca,
b) dodatni prihodi po osnovu naknada, pomoći i sl. koje poslodavac isplati zaposlenima iznad propisanog iznosa,
v) plate koje umjesto poslodavca isplati drugo lice,
g) stipendije iznad iznosa koji čini 75% prosječne mjesečne neto plate po zaposlenom prema posljednjem objavljenom podatku Republičkog zavoda za statistiku.

(3) Koristi primljene po osnovu rada ulaze u dohodak na koji se plaća porez, i to:
a) korišćenje vozila i drugih sredstava za lične potrebe,
b) smještaj, hrana kao i korišćenje drugih dobara i usluga koje se koriste besplatno ili po cijeni koja je niža od tržišne cijene,
v) odobreni beskamatni krediti ili krediti po stopi koja je niža od tržišne kamatne stope,
g) izmirivanje ličnih troškova od strane poslodavca,
d) otkazivanje ili oprost dužničke obaveze.

VI PRIHOD OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI

Prihod od samostalne djelatnosti
Član 11.

Prihodom od samostalne djelatnosti smatra se prihod ostvaren samostalnim obavljanjem djelatnosti.

Plaćanje poreza
Član 12.

Porez na prihod od samostalne djelatnosti plaća se:
a) na neto prihod od samostalne djelatnosti ili
b) na ukupan prihod ostvaren obavljanjem samostalne djelatnosti malog obima (paušal).

Poreska osnovica kod samostalne djelatnosti
Član 13.

(1) Poreska osnovica za obračun poreza na prihod od samostalne djelatnosti je neto prihod koji predstavlja razliku između prihoda i rashoda nastalih samostalnim obavljanjem djelatnosti u poreskom periodu.

(2) Poreska osnovica se utvrđuje primjenom principa prostog knjigovodstva (princip blagajne).

Prihodi
Član 14.

(1) Prihodom od samostalne djelatnosti smatraju se svi prihodi stečeni iz bilo kojeg izvora primljeni u gotovom novcu, stvarima i uslugama ostvareni samostalnim ili zajedničkim obavljanjem djelatnosti bez obzira da li je fizičko lice registrovano ili nije za obavljanje te djelatnosti.

(2) Ako je prihod ostvaren u vidu imovine (izuzev gotovog novca) ili usluga iznos prihoda jednak je tržišnoj vrijednosti dobijene imovine ili izvršene usluge.

(3) Tržišna vrijednost u smislu stava 2. ovog člana, predstavlja iznos koji bi samostalni nepovezani kupac platio samostalno nepovezanom prodavcu u isto vrijeme i na istom mjestu za ista ili slična dobra ili usluge pod uslovima tržišne konkurencije.

Rashodi
Član 15.

(1) Rashodi koji se mogu odbiti od prihoda su plaćeni troškovi u toku jednog poreskog perioda koji su u potpunosti izričito i direktno povezani sa obavljanjem te samostalne djelatnosti.

(2) Rashodi koji se priznaju su i slijedeći, ukoliko su neophodni za valjano obavljanje samostalne djelatnosti:
a) godišnje takse ili obaveze plaćene stručnim udruženjima ili strukovnim komorama ukoliko su vezane za obavljanje djelatnosti poreskog obveznika;
b) troškovi obroka i pića koji se osiguravaju zaposlenim u prostorijama poslodavca u iznosu koji ne prelazi visinu utvrđenu po posebnim propisima;
v) porez na dohodak koji je plaćen stranoj državi ali samo ukoliko nije priznat kao poreski kredit za porez na prihod;
g) rashodi koji su nastali korišćenjem automobila uključujući benzin i održavanja automobila koji se isključivo koristi za obavljanje samostalne djelatnosti poreskog obveznika;
d) plaćeni doprinosi na platu za zaposlene;
đ) troškovi nastali u vezi obrazovanja zaposlenih, kao i učenje stranih jezika;
e) koristi ili naknade date zaposlenim koji su uključeni u plate zaposlenih do propisanog iznosa;
ž) plaćeni porezi (na imovinu) i takse koji se priznaju po ovom zakonu;
z) kamate na kredite i pozajmice u svrhu poslovanja;
i) nagrade zaposlenim isplaćene u skladu sa posebnim propisima,
j) troškovi putovanja u skladu sa posebnim propisima;
k) troškovi popravke, održavanja osnovnih sredstava najviše do 5% povećanja vrijednosti sredstva (troškovi prije amortizacije). U slučaju kada iznos povećanja prelazi 5% usklađene vrijednosti taj iznos se dodaje usklađenoj vrijednosti u svrhu amortizacije;
l) oglašavanje i reklamiranje;
lj) sponzorstvo i donacije u visini do 2% prihoda u humanitarne, kulturne, obrazovne ili sportske svrhe;
m) amortizacija osnovnih sredstava u skladu sa članom 16. ovog zakona.

(3) Rashodi koji se ne priznaju:
a) plaćeni porezi na dohodak u Republici Srpskoj;
b) kamate i kazne koje su plaćene zbog kršenja zakona i drugog propisa;
v) rashodi koji nisu nastali u vezi sa sticanjem prihoda;
g) rashodi koji su evidentirani u poslovnim knjigama a za koje ne postoji vjerodostojna dokumentacija;
d) premije osiguranja koje plaća poslodavac za svog zaposlenog, izuzev premija koje su uključene u platu zaposlenog;
đ) rashodi koji su nastali u vezi sa poslovanjem povezanih lica, u iznosu koji prelazi tržišnu vrijednost dobara ili usluga na tržištu;
e) gubitak od prodaje ili prenosa bilo koje imovine između povezanih lica;
ž) donacije političkim strankama.

Amortizacija osnovnih sredstava koja se koriste u obavljanju samostalne djelatnosti
Član 16.

(1) Amortizacija se priznaje kao rashod za osnovna sredstva koja podliježu amortizaciji i koja se nalaze u upotrebi.

(2) Amortizacija se priznaje samo na sredstva koja se koriste na teritoriji Republike Srpske.

(3) Materijalna i nematerijalna dobra koja su nabavljena ili proizvedena za manje od 1.000 KM, a koja se koriste u svrhu obavljanja djelatnosti fizičkog lica u Republici Srpskoj mogu se odbiti u cijelom iznosu u poreskom periodu u kojem je dobro nabavljeno ili proizvedeno.

(4) U slučaju kada se koristi finansijski lizing, primjenjuju se slijedeća pravila:
a) zakupac se tretira kao vlasnik iznajmljenog dobra i po tom osnovu ima pravo na priznavanje amortizacije na iznajmljeno dobro,
b) plaćanja zakupca zakupodavcu se razdvaja na glavnicu i kamatu u skladu sa principima pozajmljivanja koji koriste banke i druge ovlaštene kreditne institucije,
v) kamata koja je plativa pod finansijskim zakupom se uključuje u poresku osnovu zakupodavca i umanjuje se kod zakupca a predmet je ograničenja kod finansijskog lizinga.

(5) U slučaju kada se koristi operativni zakup:
a) zakupodavac se tretira kao vlasnik iznajmljenog dobra i ima pravo na umanjenje za amortizaciju u vezi sa iznajmljivanjem dobra,
b) zakupnina koja se plaća pod operativnim zakupom je uključena u oporezivi prihod zakupodavca i odbitak je kod zakupca.

Zajedničko obavljanje samostalne djelatnosti
Član 17.

(1) Ako više lica ostvaruje dohodak zajedničkim obavljanjem samostalne djelatnosti, svako od njih plaća porez na dio koji mu pripada od zajednički ostvarenog dohotka.

(2) Dohodak koji ostvari fizičko lice zajedničkim obavljanjem samostalne djelatnosti iz prethodnog stava, utvrđuje se kao jedinstveni dohodak koji se dijeli svakom od učesnika u dohotku, u proporciji koja je utvrđena međusobnim ugovorom, a ako nije utvrđeno ugovorom, dohodak se dijeli na jednake dijelove.

(3) Dijelu dohotka ili gubitka koji pripada pojedincu po osnovu zajednički ostvarenog dohotka, utvrđenog na osnovu stava 2. ovog člana, dodaju se i prihodi koje je svako od njih ostvario za svoj rad kao i druge naknade, ako su kao poslovni rashodi smanjili zajednički ostvareni dohodak. Od dijela dohotka ili gubitka svakog lica, utvrđenog prema stavu 2. ovog člana, odbijaju se rashodi koji je imalo pojedino lice, a koji kao poslovni rashodi nisu uticali na smanjenje dohotka od zajedničke djelatnosti.

(4) Odredbe st. 1. i 2. ovog člana odnose se i na slučajeve kada više lica zajednički ostvaruju dohodak od imovine i imovinskih prava.

(5) U zajednički dohodak koji se utvrđuje na osnovu stava 2. ovog člana, ulaze i udjeli u dobiti poslovnog udruženja koji ostvaruju učesnici u zajedničkom dohotku, ako ti udjeli nisu oporezovani kao dobit poslovnog udruženja.

(6) Lica koja ostvaruju zajednički dohodak iz st. 1. do 4. ovog člana obavezna su da imenuju nosioca zajedničke djelatnosti koji je odgovoran za vođenje poslovnih knjiga, plaćanje poreskih i drugih obaveza, podnošenje prijava i izvršavanje drugih propisanih obaveza koje proizilaze iz zajedničke djelatnosti i zajedničke imovine i imovinskih prava. Nerezident ne može biti imenovan za nosioca zajedničke djelatnosti. Ukoliko nosilac zajedničke djelatnosti nije imenovan, imenovaće ga nadležni poreski organ.

(7) Nosilac zajedničke djelatnosti iz stava 6. ovog člana obavezan je po isteku poreskog perioda, u zakonom propisanom roku, nadležnom poreskom organu prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu, podnijeti prijavu o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti.

Gubitak iz samostalne djelatnosti
Član 18.

(1) Ukoliko troškovi koji su predmet odbitka u bilo kojem poreskom periodu prelaze prihode za taj poreski period, razlika, odnosno gubitak se može prenijeti u pet uzastopnih poreskih perioda i koristi se za smanjenje poreske osnovice u tim poreskim periodima.

(2) U slučaju stranih fizičkih lica koja posluju putem stalnih mjesta poslovanja u Republici Srpskoj, stav 1. se primjenjuje uzimajući u obzir samo oporezivi prihod i rashode koji su predmet odbitaka, a koji se pripisuje tom stalnom mjestu poslovanja.

(3) U slučaju da fizičko lice iz Republike Srpske ima stalno mjesto poslovanja u inostranstvu koje ostvaruje gubitke, ti gubici se ne mogu priznati kao odbitak prilikom utvrđivanja dohotka fizičkog lica u Republici Srpskoj.

Samostalna djelatnost malog obima (mali preduzetnik)
Član 19.

Mali preduzetnik koji ispunjava uslove iz člana 20. ovog zakona može izabrati da plaća porez na dohodak malog preduzetnika, u skladu sa odredbama ovog zakona.

Definicija malog preduzetnika
Član 20.

(1) Mali preduzetnik, u smislu ovog zakona, je fizičko lice koje ispunjava svaki od slijedećih uslova tokom cijele poreske godine:
a) da to fizičko lice obavlja samostalnu djelatnost, izuzev finansijskih usluga i organizovanja igara na sreću;
b) da mali preduzetnik ne zapošljava više od tri radnika;
v) da ukupan godišnji prihod malog preduzetnika po osnovu obavljanja te djelatnosti ne prelazi iznos od 50.000 KM.

(2) Fizičko lice koje ostvaruje prihod zajedničkim obavljanjem samostalne djelatnosti, ne može steći status malog preduzetnika.

Porez malog preduzetnika (paušal)
Član 21.

(1) Godišnji porez malog preduzetnika obračunava se po stopi od 2% na ukupno ostvareni prihod malog preduzetnika.

(2) Godišnji porez malog preduzetnika ne može biti manji od 600 KM.

Mjesečno plaćanje poreza
Član 22.

(1) Mali preduzetnik plaća porez na ukupan mjesečni prihod do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec, s tim da mjesečni iznos poreza ne može biti manji od 50 KM.

(2) Plaćeni porez malog preduzetnika koji je obračunat na ukupno ostvareni prihod u toku poreske godine smatra se konačnom poreskom obavezom i ne uključuje se u godišnju poresku prijavu.

Izbor statusa malog preduzetnika
Član 23.

(1) Poreski obveznik koji obavlja samostalnu djelatnost, a želi da bude oporezovan kao mali preduzetnik, dužan je da dostavi obavještenje nadležnom poreskom organu sa dokazima o ispunjavanju uslova iz člana 20. ovog zakona, do 31. januara godine na koju će se status malog preduzetnika odnositi.

(2) Ukoliko fizičko lice po prvi put u toku kalendarske godine počinje sa obavljanjem samostalne djelatnosti i izabere da se u toj godini oporezuje kao mali preduzetnik, to fizičko lice je dužno da u roku od 30 dana od dana početka obavljanja djelatnosti dostavi zahtjev nadležnom poreskom organu. U svom zahtjevu, fizičko lice je dužno da navede sve podatke o ispunjavanju uslova iz člana 20. ovog zakona.

Opoziv statusa malog preduzetnika
Član 24.

(1) Ukoliko mali preduzetnik ne ispunjava uslove iz člana 20. ovog zakona tokom bilo kog dijela kalendarske godine ili odustane od izbora da bude oporezovan kao mali preduzetnik, u tom slučaju se status malog preduzetnika opoziva.

(2) U godini opoziva, mali preduzetnik dostavlja godišnju poresku prijavu i plaća porez u skladu sa članom 41. stav 1. ovog zakona, odbijajući od poreza na dohodak iznos koji je mali preduzetnik platio u toku godine opoziva.

(3) Ukoliko je status malog preduzetnika opozvan u skladu sa stavom 1. ovog člana, u tom slučaju mali preduzetnik ne može ponovo tražiti status malog preduzetnika u periodu od tri godine od godine opoziva.

Knjige i evidencije
Član 25.

(1) Obveznik poreza koji obavlja samostalnu djelatnost iz člana 11. ovog zakona dužan je da utvrdi dohodak na osnovu podataka iz propisanih poslovnih knjiga i evidencija, izuzev malog preduzetnika.

(2) Poslovne knjige i evidencije iz stava 1. ovog člana su knjige prihoda i rashoda, popisna lista stalne imovine i evidencije o potraživanjima i obavezama.

(3) Mali preduzetnik vodi samo knjigu prometa.

(4) Poreski obveznik je dužan u knjizi prihoda i rashoda ili drugim evidencijama da osigura podatke o ostvarenom dnevnom prometu.

(5) Za svaku prodaju odnosno obavljenu uslugu poreski obveznik je dužan da izda račun.

(6) Poslovne knjige i evidencije se vode po gotovinskom principu, koji znači da se prihodom smatra stvarno primljen prihod od strane obveznika u trenutku prijema, ili prihod koji mu je stavljen na raspolaganje ili je primljen u korist obveznika, a rashodi se evidentiraju kada su plaćeni.

(7) Ministar finansija propisuje Pravilnikom za primjenu Zakona o porezu na dohodak (u daljem tekstu: Pravilnik), sadržaj i način vođenja knjiga i evidencija.

Otvaranje računa
Član 26.

Obveznik poreza od samostalnog obavljanja djelatnosti dužan je da otvori kod organizacija nadležnih za poslove platnog prometa račun preko koga se vrši naplata prihoda i plaćanje rashoda.

VII PRIHODI OD AUTORSKIH PRAVA, PRAVA SRODNIH AUTORSKOM PRAVU I PRAVA INDUSTRIJSKE SVOJINE

Poreska osnovica
Član 27.

Poreska osnovica za obračun poreza na prihod od autorskih prava, prava srodnih autorskom pravu i prava industrijske svojine je neto prihod ostvaren od ovih prava, koja se dobije kada se od ukupnog prihoda odbiju troškovi koje je obveznik imao pri ostvarivanju i očuvanju tih prihoda.

VIII PRIHODI OD KAPITALA

Prihodi od kapitala
Član 28.

(1) Prihodi od kapitala, u smislu ovog zakona, su prihodi ostvareni izdavanjem u zakup ili podzakup pokretne i nepokretne imovine.

(2) Prihodom od kapitala u smislu ovog zakona, smatra se i kamata na zajmove, kao i kamata na sredstva koja je član ortačkog društva, komanditar ili komplementar u komanditnom društvu, odnosno osnivač ortačke radnje, dao na korištenje društvu odnosno ortačkoj radnji, najmanje u visini kamate na oročena sredstva na štednju za isti period u Republici Srpskoj.

(3) Kamata iz stava 2. ovog člana ne smatra se prihodom od kapitala u smislu ovog zakona ako iz poslovnog bilansa društva, odnosno ortačke radnje iz stava 2. ovog člana proizlazi da su sredstva data na korištenje u cilju obavljanja djelatnosti društva, odnosno ortačke radnje.

Prihod od zakupa
Član 29.

Prihodima od nepokretne i pokretne imovine iz člana 28. stav 1. smatraju se prihodi koje obveznik ostvari davanjem u zakup ili podzakup imovine i vrijednost svih realizovanih obaveza i usluga na koje se obavezao zakupac nepokretnosti (zemljišta, stambenih i poslovnih zgrada, dijelova tih zgrada, stanova, dijelova stanova, poslovnih prostorija, garaža i sl.), odnosno pokretne imovine (opreme, transportnih sredstava i druge pokretne imovine).

Poreska osnovica
Član 30.

(1) Poreska osnovica za prihode iz člana 28. stav 1. ovog zakona je neto prihod ostvaren davanjem u zakup nepokretne, odnosno pokretne imovine, koja se dobija kada se od ukupnog prihoda odbiju troškovi u visini od 20%.

(2) Poreskom obvezniku koji to zahtijeva i dokumentuje, nadležni poreski organ umjesto troškova iz stava 1. ovog člana, priznaje stvarne troškove amortizacije, finansiranja, investicionog i tekućeg održavanja imovine i druge troškove koje je zakupodavac imao u vezi sa imovinom koju je dao u zakup.

(3) Ako je poreski obveznik zakupac koji predmet zakupa izdaje u podzakup, od zakupnine koju ostvaruje odbija se zakupnina koju plaća zakupodavcu.

Avansirani prihod od zakupa
Član 31.

(1) Neto prihod od zakupnine koja je primljena za više godina odjednom, prilikom utvrđivanja poreske osnovice, dijeli se na zahtjev poreskog obveznika na onoliko jednakih dijelova koliki je broj godina za koje je zakupnina plaćena, ali ne duže od pet.

(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana, u svakoj godini oporezuje se srazmjerni dio neto prihoda.

IX KAPITALNI DOBICI I GUBICI

Prodaja imovine
Član 32.

(1) Kapitalni dobitak predstavlja pozitivnu razliku između prodajne cijene prava i imovine i njegove nabavne vrijednosti, kojeg obveznik ostvari prodajom, odnosno drugim prenosom uz naknadu (u daljem tekstu: prodaja):
a) stvarnih prava na nepokretnostima;
b) prava korišćenja i prava gradnje na gradskom građevinskom zemljištu;
v) imovinskih prava, autorskih prava, patenata, licenci, franšiza i ostale imovine koja se sastoji samo od prava;
g) imovine korištene za samostalnu djelatnost;

(2) Kapitalni gubitak predstavlja negativnu razliku iz stava 1. ovog člana.

Prodajna cijena
Član 33.

(1) U svrhu određivanja kapitalnog dobitka i kapitalnog gubitka, u smislu ovog zakona, prodajnom cijenom se smatra ugovorena cijena, odnosno tržišna cijena koju utvrđuje nadležni poreski organ, ako ocijeni da je ugovorena cijena niža od tržišne.

(2) Kao ugovorena, odnosno tržišna cijena iz stava 1. ovog člana, uzima se cijena bez poreza na prenos apsolutnih prava.

(3) Kod prenosa prava putem razmjene za drugo pravo, prodajnom cijenom se smatra tržišna cijena prava koju obveznik daje u razmjenu.

Nabavna cijena
Član 34.

(1) U svrhu određivanja kapitalnog dobitka i kapitalnog gubitka, u smislu ovog zakona, nabavnom cijenom se smatra cijena po kojoj je obveznik stekao pravo i imovinu iz člana 32. ovog zakona, odnosno cijena koju je utvrdio nadležni poreski organ, u skladu sa ovim zakonom.

(2) Kod prodaje nepokretnosti koju je obveznik sam izgradio, nabavnom cijenom iz stava 1. ovog člana, smatra se tržišna cijena nepokretnosti u godini završetka izgradnje ili iznos troškova izgradnje koje obveznik može dokazati.

(3) Kod prodaje nepokretnosti u izgradnji, nabavnu cijenu iz stava 1. ovog člana, čini iznos troškova izgradnje koje je obveznik imao do dana prodaje ili tržišna vrijednost novoizgrađenog objekta korigovana stepenom izgradnje.

Pokloni i naslijeđe
Član 35.

Ako je obveznik pravo ili imovinu stekao poklonom ili nasleđem, nabavnom cijenom iz člana 34. ovog zakona smatra se tržišna cijena prava ili imovine u godini u kojoj je to pravo ili imovina stečeno.

Kapitalni gubitak
Član 36.

Kapitalni gubitak ostvaren prodajom jednog prava i imovine može se prebiti kapitalnim dobitkom ostvarenim prodajom drugog prava i imovine u istoj godini. Neto kapitalni gubitak se oduzima od prihoda kod utvrđivanja poreske osnovice poreskog obveznika.

Prodaja investicionih dobara
Član 37.

(1) Investiciona dobra su dobra koja su nabavljena isključivo u svrhu ulaganja.

(2) Investiciona dobra ne uključuju:
a) inventar,
b) imovinu koja se drži za prodaju klijentima i u vezi sa poslovnom djelatnošću poreskog obveznika,
v) poslovnu imovinu koja se amortizuje,
g) zgrade koje poreski obveznik koristi u svojoj poslovnoj djelatnosti,
d) autorska prava i
đ) finansijske instrumente koji svjedoče o obavezi koja proizilazi iz poslovne djelatnosti poreskog obveznika.

(3) Iznos kapitalnog dobitka ili gubitka je razlika između prodajne cijene i troškova dobra. Prodajna cijena je cijena po kojoj je investiciono dobro prodato. Trošak dobra predstavlja iznos koji je poreski obveznik platio za dobro.

(4) Kod prodaje investicionih dobara koja su se nalazila u posjedu više od 12 mjeseci oporezuje se 50% vrijednosti oporezivog kapitalnog dobitka.

X PROMET IZMEĐU POVEZANIH LICA

Promet između povezanih lica
Član 38.

(1) Transfernom cijenom smatra se cijena nastala u vezi sa transakcijama sredstava ili stvaranjem obaveza među povezanim i nepovezanim licima ukoliko ta transakcija krši standarde tržišne cijene.

(2) U slučaju transakcija iz stava 1. ovog člana nadležna jedinica Poreske uprave Republike Srpske može uvećati iznos dohotka ili rashoda da bi se odrazila tržišna cijena pruženih dobara i usluga u transakciji.

(3) Ministar finansija će Pravilnikom propisati način utvrđivanja tržišne vrijednosti transakcije.

(4) Tržišna cijena predstavlja iznos koji bi nezavisni, nepovezani kupac ili korisnik usluge platio nepovezanom prodavcu u isto vrijeme i na istom mjestu za ista ili slična dobra i usluge u uslovima fer konkurencije.

(5) Povezanim licima smatraju se lica koja imaju posebnu vezu koja može materijalno uticati na ekonomske rezultate transakcije između njih. Posebne veze uključuju:
a) lica koja su poslovni partneri,
b) lica koja su u odnosu poslodavac – zaposleni,
v) lica koja su članovi uže i šire porodice, uključujući supružnike, direktne pretke i potomke, rođene sestre i braću, supružnikovog brata i sestru, sestru i brata roditelja ili supružnikovih roditelja.

XI PORESKE PRIJAVE I PLAĆANjE POREZA

Akontacioni porez
Član 39.

(1) Akontacioni porez na prihode iz člana 3. ovog zakona plaća se:
a) u momentu isplate svakog pojedinačnog prihoda (u daljem tekstu: porez po odbitku) i
b) na osnovu poreske prijave.

(2) Samo isplatioci mjesečne neto plate umanjuju osnovicu za obračun akontacije poreza po odbitku za iznos najniže plate utvrđene Opštim kolektivnim ugovorom.

(3) Isplatioci mjesečne neto plate obračunavaju i plaćaju akontacioni porez po stopi iz člana 4. ovog zakona, a isplatioci ostalih prihoda po stopi iz člana 4. st. 2. i 3. ovog zakona, u zavisnosti od visine isplaćenih prihoda u toku poreskog perioda.

(4) Iznos plaćenog poreza iz stava 1. ovog člana poreski obveznik odbija od utvrđenog godišnjeg iznosa poreza na dohodak.

Godišnji porez
Član 40.

Godišnji porez na dohodak fizičkog lica plaća se na osnovu godišnje poreske prijave fizičkog lica na dohodak ostvaren u kalendarskoj godini, u skladu sa ovim zakonom.

Podnošenje poreske prijave
Član 41.

(1) U godišnjoj poreskoj prijavi iskazuju se svi prihodi ostvareni u toku poreske godine i plaćeni porezi, izuzev prihoda i plaćenog poreza malog preduzetnika iz člana 22. stav 2. ovog zakona.

(2) Poreski obveznik koji ostvaruje prihod u smislu ovog zakona, dužan je da podnese poresku prijavu nadležnom poreskom organu, osim ako je drugačije navedeno u ovom zakonu, do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu.

(3) Poreski obveznici za koje je preplaćen porez po odbitku dužni su tražiti povrat poreza podnošenjem godišnje poreske prijave.

(4) Zaposleni za koje poslodavac plaća porez po odbitku nije dužan podnositi godišnju poresku prijavu ukoliko ne ostvaruje prihod iz drugih izvora.

Oblik i sadržaj poreskih prijava i poreske kartice
Član 42.

Oblik i sadržaj poreskih prijava i poreske kartice propisuje se Pravilnikom.

Plaćanje poreza
Član 43.

(1) Na osnovu poreske prijave plaća se porez na slijedeće prihode:
a) od samostalnog obavljanja djelatnosti;
b) na kapitalne dobitke;
v) prihode od kapitala na koje nije plaćen porez po odbitku i
g) ukoliko je plaćen manji iznos poreza po odbitku po osnovu ličnih primanja.

(2) Porez po odbitku za svaki pojedinačni ostvareni neto prihod plaća se u momentu isplate:
a) ličnih primanja;
b) prihoda od autorskih prava, prava srodnih autorskim pravima i prava industrijske svojine i
v) prihoda od kapitala.

Porez po odbitku
Član 44.

(1) Porez po odbitku za svakog obveznika i za svaki pojedinačno isplaćeni prihod iz člana 43. stav 2. ovog zakona, isplatilac obračunava i uplaćuje na propisane račune u momentu isplate prihoda.

(2) Isplatilac iz stava 1. ovog člana obavezan je da obvezniku prilikom svake isplate, kao i po isteku poreske godine, izda poresku karticu sa podacima o neto prihodu, troškovima, oslobađanjima i iznosu plaćenog poreza. Fizičko lice koje vrši isplatu drugom fizičkom licu ne smatra se isplatiocem, izuzev fizičkog lica preduzetnika.

(3) Isplatilac je dužan poresku karticu dostaviti Poreskoj upravi najkasnije do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu.

Rok za plaćanje poreza
Član 45.

Poreski obveznici za prihode iz člana 43. stav 1. tačka a. do v. ovog zakona, plaćaju porez do 10. u mjesecu za prethodni mjesec.

Mjesto plaćanja poreza
Član 46.

(1) Porez na dohodak plaća se prema mjestu prebivališta poreskog obveznika za prihode ostvarene po osnovu:
a) ličnih primanja,
b) autorskih prava, prava srodnih autorskom pravu i prava industrijske svojine,
v) prihoda od kapitala ostvarenih izdavanjem u zakup i podzakup pokretne imovine,
g) kapitalnog dobitka od pokretne imovine.

(2) Porez na dohodak od samostalne djelatnosti plaća se prema mjestu registrovanja djelatnosti. Ako se djelatnost obavlja u više mjesta, jedno od tih mjesta obveznik je dužan da odredi kao poslovno sjedište u svrhu izvršavanja poreskih obaveza.

(3) Porez na prihode od kapitala ostvarene od zakupa ili podzakupa nepokretne imovine, kapitalnih dobitaka od nepokretne imovine plaća se prema mjestu gdje se nepokretnost nalazi.

(4) Nerezident plaća porez na dohodak prema mjestu ostvarenja prihoda.

Prihod iz stranih izvora
Član 47.

Poreski obveznik koji ostvaruje lična primanja u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine ili u inostranstvu, kao i obveznik koji ostvaruje lična primanja kod diplomatskog ili konzularnog predstavništva strane zemlje, odnosno međunarodne organizacije ili kod predstavnika ili službenika takvog predstavništva, odnosno organizacija koja ima diplomatski imunitet, obavezan je da u roku od sedam dana od dana naplate primanja sam obračuna i uplati porez po odbitku, ako taj porez ne obračuna i ne uplati isplatilac, te da podnese godišnju poresku prijavu.

Poreski kredit
Član 48.

(1) Ako fizičko lice iz Republike Srpske ostvari prihod u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine ili u inostranstvu, a ostvareni prihod se oporezuje i u Republici Srpskoj i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine i u inostranstvu, u tom slučaju porez na dohodak koji je plaćen u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine ili u inostranstvu se umanjuje od poreza na dohodak u Republici Srpskoj.

(2) Umanjenje poreza na dohodak u Republici Srpskoj za plaćene poreze u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine ili u inostranstvu u poreskom periodu ne može preći visinu poreza na dohodak izračunatog primjenom stope poreza na dohodak Republike Srpske za poreskog obveznika za taj poreski period.

(3) Obvezniku poreza na dohodak u Republici Srpskoj može se umanjiti porez na dohodak koji je platio u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine ili u inostranstvu isključivo na osnovu vjerodostojne dokumentacije ovjerene od strane nadležnog organa kod koga je porez plaćen.

Shodna primjena zakona
Član 49.

Za sve ono što nije propisano ovim zakonom, a odnosi se na postupak utvrđivanja i naplate poreza na dohodak, primjenjuje se Zakon o poreskoj upravi.

XII KAZNENA ODREDBA

Kaznena odredba
Član 50.

Za povrede odredaba ovog zakona, koje imaju obilježja prekršaja, kao i odgovornosti i sankcije za prekršaje, primjenjuje se Zakon o Poreskoj upravi.

XIII PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Donošenje Pravilnika
Član 51.

(1) Ministar finansija je nadležan za donošenje Pravilnika za primjenu Zakona o porezu na dohodak.

(2) Ministar finasija dužan je da donese Pravilnik u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Prelazne odredbe
Član 52.

(1) Danom početka primjene ovog zakona prestaje da važi Zakon o porezu na dohodak građana ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj: 51/01, 68/01 i 65/03).

(2) Postupak utvrđivanja i naplate poreza na dohodak zaključno sa 2006. godinom okončaće se prema odredbama Zakona o porezu na dohodak građana ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj: 51/01, 68/01 i 65/03).

Stupanje na snagu i primjena
Član 53.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske", a primjenjivaće se počev od 1. januara 2007. godine.